Bok ljudi!

Molim vas za pomoć u razjašnjavanju sljedeće nejasnoće.

U knjizi "Mastering Paragliding", http://www.xcmag.com/masteringparagliding, autor K. Farina navodi da je idealno u termici kružiti tako da se u 4 sekunde opiše četvrt kružnice.

Uz pravilo idu manji izuzeci (prilikom ulaska u termiku, zbog centriranja, ...), ali ne idu ograničenja (na vrstu krila, vrstu termike, iskustvo pilota, ...), bar ih ja nisam našao u knjizi.

Knjigu je napisao čovjek impozantnih postignuća u paraglidingu, a o knjizi su se pohvalno izrazili ljudi još impozantnijih paragliderskih postignuća - pa je razumno zaključiti da je to pravilo kojeg se često treba pridržavati, ili mu barem težiti.

No, u tom slučaju, pri brzinama kruženja manjim od 10 m/s, promjer kružnice je manji od 50 m

Radite li vi tako uske krugove? Treba li stvarno vrtiti tako uske krugove, ili ovo pravilo treba skroz drugačije pročitati

Josip

Pozdrav,

super pitanje. Po meni je jako teško stavti tvrdnju od 16 sek. kao konstantu ali malo sam to čitao pa sam išao proučiti svoje letove a i od nekih drugih kolega. Na XC globeu imaš u rubrici 2 (možda smo o tome i pričali, znam da sa nekima sigurno jesam) podatke o dobivenoj visini i promjeru izvrćenog stupa.
Naravno da sve ovisi o stupu (koliko je jak tj. koliko ti je prosjećno dizanje: jače dizajnje-jače vrtiš manji promjer) ali nije to toliko usko...Ako uzmeno da letiš na trim brzini koja je oko 11m/s, uđeš u stup u kojem nisi naravno toliko brz ali nisi ni spor pa recimo da se u samom kruženju krećeš oko 8m/s i vrtiš po tvrdnji krug od 16 sekundi napravit ćeš 128 metara puta ali tu još treba uzeti vertikalnu komponentu jer bi po opsegu 128m promjer bio samo 40m što je dosta usko. Ali ako si imao dizanje od 5m/s dobio si u 16 sek 80 m visine pa ti je ukupan put cca 200m što daje promjer krugu cca 70 metara što i nije tako malo..Ako ti je krilo raspona 10 m značilo bi da se krećeš po polumjeru širine 3,5 krila što je vjerojatno i realno.

Evo tvoj let s Triblja (kojeg se vjerojatno sjećaš) gdje su ti dizanja bila prosjećno do 1m/s a ti si vrtio stupove promjera 100m tj. 50 polumjera...i to je super...

http://xcglobe.com/olc/index.php/catalo ... 918135&map


Mislim da se prosjećno vrte stupovi 100-200m što se otprilike i slaže sa tvrdnjom pa se može uzmati četvrtine kruga po 4 sekunde radi vizualizacije stupa.


Nadam se da sam pomogao a neki matematičar bi mogao vjerojatno i bolje objasniti tj. složiti formulu. Točna formula bi bila izvućena iz prosjećnog promjera kružnica koje opisuju kontra okrenut krnji stožac..ako ćemo se složiti da nam bez puno otklona zbog vjetra stupovi imaju taj oblik...

lp


b.

p.s. ako se sjećaš još kojeg dana kakav je bio ili ti se čini da je netko jako usko vrtio pogledaj mu let i provjeri. Mislim da je vrćenje promjera ispod 40m spirala,sat ili negativa....

Hvala Badel!

Ponekad se vrte još uži zavoji. Npr, u nedovoljno formiranom stupu-dizanju, kad su dizanja "balonasta" pa krilo stalno upada i ispada iz toga. Ali rezultat je konstantno dizanje. Ili kad je dizanje "zakucano" u neki usjek ili dio padine, pa dižemo u oštrim "osimicama". Ili kad je najjače dizanje toliko usko, ali kvalitetno, da ga vrtimo okrećući oko samog wingtipa. Nema idealnog dizanja na koje bi se moglo primjenjivati pravilo kao u toj knjizi. Knjige su dobre i poželjne, ali nedovoljne. Jednom mi je jedan tadašnji paraguru rekao: "Manje pitaj, više leti. Sve će ti postati jasno s vremenom.".

Pozz Josipe,

sve su knjigee dobre, pozeljne za prouciti itd..

Moje pravilo, kad uhvatim jezgro stuba zakopam komandu i kao so toni kaze vrtim oko wingitipa, kad nisi u jezgru vec u opni, onda blaze sa komandama i gledas sto vise tijelom da vrtis.. I u jezgru i u opni stuba vecinom kontrolisem ,,okretanje,, ,,vrcenje,, stuba ili kako god sa vanjsskom komandom..

Ko zna, mozda nisam ni u pravu

pozzz
tino

PS
toni upravu... sto vise letiti pa to samo nalegne s vremenom

Evo, i stara kuka da nešto progovori .... Da ne duljim, Toni je napisao " "Manje pitaj, više leti. Sve će ti postati jasno s vremenom.". I to je to, ne zato što se divim Toniju, već što je notorna istina. Koje hebene 4 sec, pa tko broji sekunde ak' si fulao stup, krajcao ga, on je lijevo, a ti zavrtio desno? Il' je balonast, varljiv, il' se tek formira .... Stup se vrti tako da, ako ikako uspiješ, zajašeš u njegov centar (ako ga ima). To osjetiš po onom laganom dodiru na guzici, kad ZNAŠ da si na vrhu ... A širina vrtnje? Kol'ka su ti muda ...

Nije toliko poanta koliko sekundi i treba li ih brojati (a neću ulaziti u to koja je točno bila namjera pisca) nego u zaključku o time sugeriranom promjeru kruga vrtnje koji je zaista dosta manji od kruga koji prosječan rekreativni pilot u praksi vrti.
Za krug promjera 40-50m treba se pošteno nagnuti i pristojno stisnuti komandu, treba u vrtnji biti 'agresivan', a to možda nije način koji će preferirati svaki pilot u svakom letu.
Što se time dobiva? Nešto brže dizanje i potencijano veća visina (ako se stup ugasi prije nego dođeš do vrha jer si eto nešto sporije dizao). Kada je to važno? Na tekmama i ganjanju xc rekorda (ili ako si zeznuo stvar pa moraš nešto izvrtjeti jer nemaš gdje sletiti).
Također, ako se radi o ionako uskoj i žestokoj termici nekad je sigurnije vrtjeti agresivno u samoj sredini termike nego riskirati ispadanje i kolaps na turbulentnim rubovima.

Ako dakle preferirate 'ležernije' letenje onda ne morate raditi tako uske stupove, a uske divlje termike je možda ionako bolje izbjegavati jer mogu donijeti više štete nego koristi.

Ma ponekad ga je gušt stisnuti oko uha!

Konačno opet neka dobra tema. Evo mojih "pravila":

Prvo pravilo vrtenja stubova je: ne napuštaj stub (osim ako moraš ili ako si siguran da je u bližini bolji).
Drugo pravilo vrtenja stubova: prilagodi svoje vrtenje obliku i jačini stuba. (Većina stubova nije okrugla)
Treće pravilo vrtenja stubova: nadji jezgro i leti mu što blize. Ako stub ima više jezgra, koristi jih i vrti šire.
Četvrto pravilo vrtenja stubova: i nula je dizanje. Bolje vrtit nulu nego curit. (U dvojbi sjeti se prvog pravila).


Nema recepta. Kao što je Toni rekao, najprije letenje, tek onda razumijevanje. Najvažnija vrlina kod vrtenja stubova je strpljenje.

LP iz Melbournea

Hvala svima na odgovorima i savjetima!

Saša, ovo o više jezgri - je li to riječ o tome da se nekoliko bliskih termika još nisu spojile ali će se spojiti na većoj visini, ili nešto drugo?

Termika je kao kada 'prdneš' u kadi te kroz vodu ne prolazi jedan veliki balon nego više manjih a na kraju se spoje na površini!

Definirao je jedan 'naš' poznati meteorolog.

Jednostavan odgovor: nesto drugo.

Obicno se stubovi sa vise jezgra formiraju po danima nakon kise, kad je tlo jos vlazno. Zasto?

- Vlazni zrak je laksi (manje gust) od suhog jer para ima atomsku masu od 18 jedinica, koja je manja od atomske mase suhog zraka - 32 atomskih jedinica i stubovima treba manje suncane energije da bi se odvojili od povrsine zemlje i poceli dizati.
- Vlazno tlo znaci da ce biti vise razlika u temperaturi povrsine kod zagrijavanja, sto rezultira u više balona unutar "jednog" stuba.

I jedno i drugo omogucava brze i lakse odvajanje zraka od zemlje. I u isto vrijeme ti stubovi su manje homogenog oblika, vise neorganizirani.

Ima jos i druga situacija sa vise jezgri, kad se stub dize uz strmi greben. Stub je fizicki ogranicen sa grebenom sa jedne strane, ako ima vise malih jezgri spljostenih uz greben najbolje je letjeti kroz svih i okrenuti kod zadnjeg i opet letjeti kroz svih natrag. Naravno to vise nije vrtenje nego osmice ali koga briga.

U suhoj atmosferi zraku treba vise suncane energije da bi se odvojio, stubovi su jaci, rubovi vise ostri.

To ti je isti princip kao razlika izmedju krila sa plasticnim sipkama u rebrima ili bez. Duze treba da se desi kolaps, ali kad se desi vise je dinamican jer je trebalo vise energije da bi se desio.

Ono kad se balon-stub spoji sa vecim stubom je druga stvar. Vrtis balon normalno oko njegove jezgre i ako imas srece spoji se sa glavnim stubom. A generalno gledano to nije jako cesta pojava jer zrak kao fluid se mijesa samo sa zrakom slicne temperature i slicne brzine. Sve ostalo se ne mijesa, isto kao sto se ne mijesaju struje vode sve dok se ne izjednace u temperaturi i brzini kretanja.

Pa di se nakačiš .

nekužim... šta je ovo crveno, neka simulacija, dim ili nešto treće??

Zapravo je promjer bio oko 200 m a ne 0 m
Valjda neki softverski kuriozitet